Sutkinja Bojana Vujić oglašava Osnovni sud nenadležnim — sukob upućen Apelacijskom sudu, 29. travnja 2024.

Apelacijski sud izričito prenosi razlog Osnovnog suda za izazivanje sukoba nadležnosti: članak 28. stavak 1. vojvođanskog Zakona o usvojenju, Službeni list 24/76, odlučivanje o poništenju usvojenja zasnovanog 1979. povjerio je okružnom sudu. Rješenje od 29. travnja čuva taj izvorni argument; R.22/24 daje kasniju odluku vijeća i drukčije zakonsko obrazloženje.

Nakon dostave spisa predmeta Osnovni sud u Novom Sadu oglasio se nenadležnim i izazvao sukob nadležnosti, pozivajući se na **članak 24. stavak 2. Zakona o uređenju sudova**, **članak 358. stavak 1. Obiteljskog zakona** i **članak 28. stavak 1. Zakona o usvojenju SAP Vojvodine (Službeni list SAPV, broj 24/76)**. U obrazloženju svoje odluke sud je naveo da je u konkretnom slučaju riječ o potpunom usvojenju zasnovanom i proglašenom odlukom Samoupravne interesne zajednice socijalne zaštite Novi Sad, **broj UP.03-507/79 od 21. lipnja 1979.**, u Novom Sadu. U to je vrijeme bio na snazi Zakon o usvojenju SAPV koji je u članku 28. stavku 1. propisivao da o poništenju usvojenja odlučuje okružni sud, zbog čega je spise predmeta dostavio Apelacijskom sudu u Novom Sadu radi rješavanja sukoba stvarne nadležnosti.

Ovaj naknadni autorov iskaz opisuje drugi poziv za isto ročište, neizvjesnost o prvom primatelju i njegov osobni dolazak nakon prestanka zastupanja. Povezuje se sa zasebnom naknadnom autorovom napomenom o samozastupanju od studenoga u paketu dokumenta od 29. travnja. Povezani iskaz dodatak je tom paketu, a ne dio obrazloženja ili izreke travanjskog sudskog rješenja.

Autor pojašnjava da mu je rečeno kako se poziv za **isto ročište** šalje **drugi put**. Ne zna je li prvi poziv poslan njemu ili bivšoj odvjetnici koja je sud obavijestila da ga više ne zastupa. Posljednji poziv primio je i na ročište došao sam. To je njegova naknadna izjava, odvojena od navoda sudskog zapisnika o urednom pozivanju punomoćnika tuženika CSR-a.

Događaj od 29. travnja potkrijepljen je pisanim rješenjem Osnovnog suda koje je donijela Bojana Vujić: sud se oglašava stvarno nenadležnim i nalaže slanje spisa Apelacijskom sudu u Novom Sadu radi rješavanja sukoba nadležnosti.

**Osnovni sud u Novom Sadu OGLAŠAVA SE stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari.** **Spis dostaviti Apelacijskom sudu u Novom Sadu na rješavanje o sukobu nadležnosti.**

Na ročištu 24. travnja vijeće kojim je predsjedala Bojana Vujić zabilježilo je da će o daljnjem tijeku postupka odlučiti pisanim putem. Rješenje od 29. travnja predstavlja taj kasniji pisani procesni akt: Osnovni sud oglašava se stvarno nenadležnim i šalje spis radi rješavanja sukoba nadležnosti.

**Osnovni sud u Novom Sadu OGLAŠAVA SE stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari.** **Spis dostaviti Apelacijskom sudu u Novom Sadu na rješavanje o sukobu nadležnosti.**

Obrazloženje rješenja od 29. travnja izričito navodi podnošenje tužbe 22. veljače i rješenje Višeg suda P.98/2024 od 26. veljače kojim se taj sud oglasio stvarno nenadležnim i ustupio predmet Osnovnom sudu. Usporedba dvaju rješenja pokazuje dokumentirani put do kasnijeg sukoba nadležnosti.

Dana **22. veljače 2024. godine** tužitelj je putem svojeg punomoćnika Višem sudu u Novom Sadu podnio tužbu protiv tuženika radi poništaja potpunog posvojenja. Dana **26. veljače 2024. godine** Viši sud u Novom Sadu donio je rješenje posl. br. **P.98/2024** kojim se oglasio stvarno nenadležnim za daljnje postupanje u ovoj pravnoj stvari i ustupio spise predmeta Osnovnom sudu u Novom Sadu kao stvarno i mjesno nadležnom za daljnje postupanje.

Rješenje od 29. travnja prikazuje zahtjev za ispravljanje od 13. ožujka i prigovor nadležnosti od 1. travnja. U prikazu tužiteljevih podnesaka bilježi njegove navode da zahtjev nije dobio odgovor i da je 20. ožujka upisan kao pogrešan datum pravomoćnosti. Izvorni zahtjev od 13. ožujka omogućuje usporedbu s tim kasnijim sudskim prikazom.

Dana **13. ožujka 2024. godine** tužitelj je putem svojeg punomoćnika Višem sudu u Novom Sadu uputio podnesak kojim je tražio da Viši sud u Novom Sadu donese odluku o ispravljanju svojeg rješenja posl. br. **P.98/2024 od 26. veljače 2024. godine** u dijelu pouke o pravnom lijeku, tako da utvrdi da protiv njega žalba nije dopuštena te spise predmeta ustupi Osnovnom sudu u Novom Sadu, a punomoćniku tužitelja dostavi ovjereni prijepis rješenja o ispravku rješenja posl. br. P.98/2024 od 26. veljače 2024. godine. Dana **1. travnja 2024. godine** tužitelj je putem svojeg punomoćnika Osnovnom sudu u Novom Sadu dostavio podnesak u kojem je naveo da ističe procesni prigovor stvarne nenadležnosti Osnovnog suda u Novom Sadu. Naveo je da je Viši sud u Novom Sadu u rješenju posl. br. P.98/2024 od 26. veljače 2024. godine, kojim se oglasio stvarno nenadležnim, pogrešno poučio tužitelja da protiv tog rješenja ima pravo žalbe Apelacijskom sudu u Novom Sadu u roku od 15 dana od dana primitka, a da takva žalba zapravo nije dopuštena prema **članku 17. stavku 4. Zakona o parničnom postupku**. Naveo je da je punomoćnik tužitelja dana 13. ožujka 2024. godine Višem sudu u Novom Sadu uputio podnesak tražeći donošenje rješenja o ispravku rješenja o nenadležnosti, kojim će utvrditi da je učinjen previd suda i da žalba nije dopuštena, a na koji podnesak Viši sud nije odgovorio. Potom je istaknuo da je Viši sud označio pogrešan datum pravomoćnosti tog rješenja. Navodi da, umjesto 26. veljače 2024. godine kao dana donošenja rješenja, Viši sud utvrđuje **20. ožujka 2024. godine** kao dan pravomoćnosti tog rješenja, kao dan nakon isteka roka za žalbu koji nije ni mogao početi teći jer je žalba prema zakonu nedopuštena.