Croatian translation

ZAKON O POSVOJENJU

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.
Posvojenjem se između posvojitelja i posvojenika zasnivaju prava i dužnosti koje postoje između roditelja i djece.
Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom može se zasnovati i potpuno posvojenje.

Članak 2.
Posvojenje se može zasnovati samo ako je u interesu djeteta.

Članak 3.
Posvojenje se zasniva pred tijelom skrbništva. O zasnivanju posvojenja tijelo skrbništva sastavlja zapisnik.

II. POSVOJENJE

a) Zasnivanje

Članak 4.
Posvojiti se može samo maloljetna osoba.
Za posvojenje maloljetne osobe starije od 10 godina potrebna je njezina suglasnost.
Posvojiti može osoba koja je starija od posvojenika najmanje 18 godina.
Ako je posvojitelj bračni drug roditelja posvojenika ili ako drugi razlozi ukazuju da je posvojenje u interesu posvojenika, posvojenje se može zasnovati i kada je razlika u godinama između posvojitelja i posvojenika manja od 18 godina, ali ne manja od 15 godina.

Članak 5.
Za posvojenje je potrebna suglasnost roditelja posvojenika.
Ako je dijete pod skrbništvom zato što nema roditelje, ili ako su roditelji lišeni roditeljskog prava ili poslovne sposobnosti ili im se ne zna prebivalište odnosno boravište duže od jedne godine, ili duže vrijeme ne vrše roditeljsku dužnost bez opravdanog razloga, suglasnost za posvojenje daje skrbnik djeteta.

Članak 6.
Kada roditelji posvojenika ne žive zajedno, a roditelj kod koga se dijete ne nalazi i koji se o djetetu ne skrbi duže od jedne godine odbije dati suglasnost, tijelo skrbništva može odlučiti da se posvojenje zasnuje bez njegove suglasnosti.

Članak 7.
Više osoba ne može posvojiti jednu osobu.
Bračni drugovi mogu zajednički posvojiti jednu osobu, a može je posvojiti i jedan bračni drug, uz suglasnost drugoga.
Nije potrebna suglasnost bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti ili mu je nepoznato mjesto boravka duže od jedne godine.

Članak 8.
Na zahtjev bračnog druga posvojitelja, a uz suglasnost posvojitelja i roditelja posvojenika, posvojenje se može naknadno proširiti i na bračnog druga posvojitelja.

Članak 9.
Roditelji mogu opozvati suglasnost do proglašenja posvojenja.

Članak 10.
Nije dopušteno posvojiti srodnika u ravnoj liniji, brata i sestru.
Nije dopušteno da skrbnik posvoji svog štićenika, dok ga tijelo skrbništva ne razriješi dužnosti skrbnika.

Članak 11.
Nije dopušteno da posvoji:
a) osoba koja je lišena roditeljskog prava;
b) osoba za koju postoji osnovana sumnja da će položaj posvojitelja iskoristiti na štetu posvojenika;
c) osoba za koju se može zaključiti da posvojenika neće odgajati tako da bude koristan član socijalističkog društva;
d) osoba lišena poslovne sposobnosti; i
e) osoba koja boluje od bolesti koja može dovesti u opasnost zdravlje i život posvojenika.

Članak 12.
Iznimno, kada postoje opravdani razlozi, strani državljanin može posvojiti dijete koje je državljanin SFRJ s prebivalištem na teritoriju SAP Vojvodine, uz prethodnu suglasnost pokrajinskog tijela uprave nadležnog za poslove socijalne zaštite.

Članak 13.
Zahtjev za posvojenje podnosi se tijelu skrbništva općine na čijem teritoriju posvojenik ima prebivalište odnosno boravište.

Članak 14.
Tijelo skrbništva utvrđuje u pripremnom postupku jesu li ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom i je li posvojenje u interesu djeteta.
Prije nego što roditelji odnosno skrbnik daju suglasnost, tijelo skrbništva će im ukazati na posljedice njihove izjave o davanju suglasnosti i upoznati ih s pravima i dužnostima koje nastaju posvojenjem.

Članak 15.
Tijelo skrbništva pribavlja po službenoj dužnosti mišljenje socijalnog radnika, pedagoga, psihologa i liječnika o podobnosti posvojitelja i posvojenika za zasnivanje posvojenja.

Članak 16.
Tijelo skrbništva može prije posvojenja povjeriti dijete na određeno vrijeme, ali ne duže od šest mjeseci, posvojitelju na odgoj, brigu i skrb.

Članak 17.
Ako nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom ili posvojenje nije u interesu djeteta, tijelo skrbništva odbit će zahtjev za zasnivanje posvojenja.
Ako tijelo skrbništva utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom za posvojenje i da je posvojenje u interesu djeteta, zakazat će ročište za zasnivanje posvojenja.

Članak 18.
Na ročište za zasnivanje posvojenja tijelo skrbništva poziva sve osobe koje po ovom zakonu mogu dati suglasnost za posvojenje.
Ne pozivaju se na ročište bračni drug posvojitelja i roditelji posvojenika ako su prije ročišta pred tijelom skrbništva u zemlji ili pred diplomatskim predstavništvom SFRJ u inozemstvu izjavili da su suglasni s posvojenjem i da neće prisustvovati ročištu.

Članak 19.
Na ročištu za zasnivanje posvojenja utvrđuje se da postoje uvjeti za zasnivanje posvojenja i stranke se upoznaju s pravima i dužnostima posvojitelja, posvojenika i njegovih roditelja, a zatim se zatraži izjava o suglasnosti za posvojenje od osoba za koje zakon propisuje da takvu suglasnost daju, odnosno pročita se njihova ranije dana izjava o suglasnosti.
Kad utvrdi da su ispunjeni propisani uvjeti za posvojenje, tijelo skrbništva proglašava posvojenje zasnovanim.

Članak 20.
Nasljedna prava posvojenika prema posvojitelju mogu se ograničiti ili isključiti.
Ako su bračni drugovi zajednički posvojili, nasljedna prava posvojenika mogu se različito odrediti prema svakome od njih.

Članak 21.
U zapisnik o zasnivanju posvojenja unose se poduzete radnje i dane izjave te sporazum posvojitelja o osobnom imenu posvojenika i o nasljednim pravima posvojenika.
Zapisnik potpisuju osobe koje su na ročištu dale izjavu, službena osoba koja vodi postupak i zapisničar.

Članak 22.
Zapisnik o zasnovanom posvojenju dostavlja tijelo skrbništva odmah nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih, posvojiteljima i roditeljima posvojenika, odnosno skrbniku.

b) Učinak

Članak 23.
Posvojenjem se između posvojitelja i posvojenika i njegovih potomaka zasnivaju prava i dužnosti koji po zakonu postoje između roditelja i djece, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.

Članak 24.
Posvojenjem ne prestaju odnosi srodstva i prava i obveze između posvojenika i njegovih krvnih srodnika.

c) Prestanak

Članak 25.
Na zahtjev roditelja posvojenika, posvojitelja i posvojenika koji je stekao poslovnu sposobnost ili po službenoj dužnosti, tijelo skrbništva nadležno prema prebivalištu odnosno boravištu posvojenika donijet će rješenje o raskidu posvojenja, kada utvrdi da je to u interesu posvojenika.
U postupku za raskid posvojenja tijelo skrbništva saslušat će i posvojenika ako je stariji od 10 godina.
Mjesna zajednica, društvena i društveno-politička organizacija i udruga građana te svaka osoba mogu dati inicijativu radi utvrđivanja razloga za prestanak posvojenja.

Članak 26.
Rješenjem o raskidu posvojenja tijelo skrbništva može iz opravdanih razloga odrediti posvojeniku uzdržavanje do punoljetnosti na teret posvojitelja, uzimajući u obzir imovno stanje i jedne i druge strane.

Članak 27.
Ništetno je posvojenje pri čijem zasnivanju nisu bili ispunjeni uvjeti propisani u članku 4. stavku 3. i 4., članku 5. stavku 1. i članku 10. stavku 1., ili dok postoje razlozi iz članka 11. zbog kojih nije dopušteno zasnovati posvojenje, ili ako ne postoji prethodna suglasnost iz članka 12. ovog zakona.

Članak 28.
O poništenju posvojenja odlučuje okružni sud.
Pravo na tužbu za poništenje posvojenja imaju roditelji, posvojitelj, javni tužitelj i posvojenik nakon stjecanja poslovne sposobnosti.

Članak 29.
Pravomoćnu presudu o poništenju posvojenja sud odmah dostavlja matičaru radi upisa u maticu rođenih.

III. POTPUNO POSVOJENJE

Članak 30.
Potpuno se može posvojiti dijete do navršene pete godine života čiji roditelji nisu živi ili su nepoznati, ili su ga napustili a ni poslije isteka roka od šest mjeseci od napuštanja djeteta nije utvrđeno njihovo boravište.
Posvojenje pri čijem su zasnivanju bili ispunjeni uvjeti za potpuno posvojenje može se pretvoriti u potpuno posvojenje i poslije pete godine starosti posvojenika, a najkasnije do njegove navršene 18. godine.
Ako je posvojenik stariji od 10 godina, za pretvaranje posvojenja u potpuno posvojenje potrebna je njegova suglasnost.
Ako jedan roditelj nije živ, ili je nepoznat, potpuno se može posvojiti i dijete do navršene pete godine života, uz prethodnu suglasnost drugog roditelja.

Članak 31.
Potpuno posvojenje mogu zasnovati samo oba bračna druga.
Bračni drug može potpuno posvojiti dijete svog bračnog druga.

Članak 32.
Na ročište za zasnivanje potpunog posvojenja pozivaju se samo posvojitelji, a može se pozvati i samo jedan posvojitelj, ako je drugi posvojitelj prije ročišta dao pred tijelom skrbništva u zemlji ili pred diplomatskim predstavništvom SFRJ u inozemstvu izjavu da potpuno posvaja dijete i da neće prisustvovati ročištu.

Članak 33.
Na ročištu za potpuno posvojenje ne čita se izjava roditelja o davanju prethodne suglasnosti za posvojenje.

Članak 34.
U zapisnik o zasnivanju potpunog posvojenja ne unose se podaci o roditeljima posvojenika.

Članak 35.
Izvještaj o zasnivanju potpunog posvojenja tijelo skrbništva dostavlja odmah nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih.
Izvještaj iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke o upisu rođenja u maticu rođenih koji se poništava i podatke za novi upis rođenja posvojenika, s podacima o posvojiteljima kao roditeljima.

Članak 36.
Potpunim posvojenjem zasnivaju se između posvojitelja i njegovih srodnika, s jedne strane, i posvojenika i njegovih potomaka, s druge strane, odnos srodstva i sva prava i dužnosti utvrđeni zakonom između roditelja i djece i drugih srodnika.

Članak 37.
Zasnivanjem potpunog posvojenja prestaju prava i dužnosti utvrđeni zakonom između posvojenika i njegovih krvnih srodnika.

Članak 38.
Nije dopušteno utvrđivanje očinstva i materinstva potpuno posvojenog djeteta.

Članak 39.
Spisi i podaci o potpunom posvojenju i poništen upis rođenja potpuno posvojenog djeteta u matici rođenih službena su tajna.

Članak 40.
Potpuno posvojenje nije dopušteno raskinuti.
Posvojitelj koji potpuno posvoji može biti ograničen u vršenju roditeljskih prava ili lišen roditeljskih prava prema posvojeniku, pod uvjetima i na način predviđenim Zakonom o odnosima roditelja i djece.

Članak 41.
Ništetno je potpuno posvojenje pri čijem zasnivanju nisu bili ispunjeni uvjeti propisani u članku 4. stavku 3. i 4., članku 10. stavku 1., članku 30. stavku 1., 2. i 4. i članku 31., ili dok postoje razlozi iz članka 11. zbog kojih nije dopušteno zasnovati posvojenje, ili ako ne postoji prethodna suglasnost iz članka 12. ovog zakona.

Članak 42.
Odredbe članka 4. stavka 1., 3. i 4., članka 10. do 15., članka 17., članka 19., članka 21. stavka 1., izuzev odredbe o sporazumu o nasljednim pravima posvojenika, članka 28. i 29. ovog Zakona, na odgovarajući se način primjenjuju i na potpuno posvojenje.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 43.
Posvojenje zasnovano po dosadašnjim propisima ostaje na snazi.

Članak 44.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na slučajeve u kojima, do njegova stupanja na snagu, postupak nije okončan.

Članak 45.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o usvojenju (»Službeni list SAPV«, broj 24/71).

Članak 46.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u »Službenom listu Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine«.

Na temelju članka 350. točke 7. Ustava Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine, Predsjedništvo Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine donosi

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O POSVOJENJU

Proglašava se Zakon o posvojenju, koji je usvojila Skupština Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sjednici Vijeća općina od 23. rujna 1976. godine i na sjednici Društveno-političkog vijeća od 23. rujna 1976. godine.

Predsjedništvo
Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine

Broj: 01-551/1976
Novi Sad, 28. rujna 1976.

Predsjednik
Predsjedništva SAP Vojvodine,
Radovan Vlajković, v. r.

Predsjednik
Skupštine SAP Vojvodine,
Molnar Vilmoš, dipl. inž., v. r.